Gold on the ceiling – Part 1

Prije svega, svim čitaocima našeg portala želimo srećne praznike 🙂

Plan je da, koliko bude vremena i mogućnosti, sumiramo prethodnu godinu i napravimo nekoliko tekstova koji se tiču stvari koje su obilježile prethodnu godinu. Za početak pričamo o najboljim igračima u 2015oj – Gold on the ceiling. Rangiranje ide silaznim redom (od desetog do prvog mjesta).

NEW YORK, NY - DECEMBER 25: The game ball on the court with a Santa hat before a game between the New York Knicks and the Washington Wizards at Madison Square Garden on December 25, 2014 in New York, New York. NOTE TO USER: User expressly acknowledges and agrees that, by downloading and/or using this Photograph, user is consenting to the terms and conditions of the Getty Images License Agreement. Mandatory Copyright Notice: Copyright 2014 NBAE (Photo by Nathaniel S. Butler/NBAE via Getty Images)

Honorable mentions

Zaista mi je žao što za igrače poput Duranta i Georgea nema mjesta u najboljih 10, ali su za to krive povrede i propušten ogroman broj utakmica. Ono što raduje je da, bar za sada, liče na 95% od onih starih majstora. Pacersi i Thunderi su u prošloj sezoni bili van plejofa, a sada se odmah nameću kao obavezni učesnici (s tim da Pacersi imaju prilično loš roster ove sezone, ali guraju najviše zahvaljujući strašnim partijama PGa). Nema nikakve sumnje da će ovaj dvojac biti opet među top 10 igrača lige.

Takođe, mjesta nije bilo za dvojac šampiona – Klaya i Draymonda, ali ih s obzirom na partije koje su pružali i osvojeni prsten moramo bar pomenuti. Green je poludio krajem godine, i u novu ušao sa fenomenalnim all round partijama i nekoliko triple-doubleova.

klay-thompson-draymond-green-nba-playoffs-memphis-grizzlies-golden-state-warriors-850x560

Lamarcus Aldridge je odlučio da raskrsti sa Blazersima (u kojima je stvarno dao svoj maksimum i održavao nadu stanovnika Oregona da mogu dogurati daleko u plejofu) i pređe u Spurse, gdje ima manju potrošnju, bolje saigrače i veću šansu za prsten.

Pau Gasol u 35. godini doživljava drugu mladost – prethodna sezona za Bullse je bila nestvarna, a na Eurobasketu je izdominirao i bio ubjedljivo najzaslužniji za prvo mjesto Španaca na turniru.

John Wall je iz godine sve bolji i bolji, popravlja šut, i uz Lillarda i Irvinga može biti jedan od boljih plejeva lige. Cousinsa čekamo već godinama da svoj talenat stavi u neki kontekst i da smiri malo glavu. Ima monstruozne partije, ali jednostavno je glava još uvijek – previše vruća.

Za kraj se moraju pomenuti i legende NBA lige. Statistika to ne pokazuje u ovoj sezoni, ali će ipak biti mnogo tužnije kada Kobe, Garnett, Duncan i Dirk ne budu više na parketima NBA karavana. Kobe je najavio oproštaj, KG će biti mentor ove i naredne godine omladini u hladnoj Minnesoti, a za TDja i Dirka još uvijek ništa ne znamo (sjećam se kad je TD najavio da posle 2013. godine neće više igrati). Dirk je na all-time listi strijelaca nedavno preskočio i Shaqa.

59a2ce5139d4257541f23764c0a932c3

Dosta je bilo uvoda. Da krenemo sa rangiranjem 🙂

10. Blake Griffin

Blake je napravio ogroman upgrade u svojoj igri tokom prethodnih par sezona. Poboljšao je vrlo problematičan šut, kako za distance, tako i sa bacanja. Osim što je veoma kvalitetan dunker, sada se može pričati i o legitimnoj streč četvorki, koja igra solidnu odbranu i može uvijek podijeliti 5-6 asistencija. Kada imate visokog koji zna udijeliti kvalitetan pas, to odmah otvara velike mogućnosti – od brzog pasa nakon defanzivnog skoka i otvaranja parketa, pa sve do pasa cutterima sa posta. Blake je krajem godine čak i bio vodeći asistent lige među power forwardima, a Clippersi su bili prvi u offensive ratingu. Slučajnost?

U ovoj sezoni imamo još bolje partije i pametniju igru na oba kraja parketa.

Uz Paula, Griffin je jedan od glavnih šrafova Clippersa, koji nikako da naprave korak naprijed u plejofu. Pobjeda u prvoj rundi nad Spursima je očigledno ostavila velikog traga, te se preko Rocketsa nije moglo preći. Jasno je da udarni dvojac uz Riversa snosi najveću krivicu, ali, kako bi Jamie Foxx u ime Riversa rekao – “it’s not Blake’s fault, it’s not on Blake, it’s on all of us”.

Najbolji dio vezan za Griffina je što mu je tek 26 godina i što tek sada očekujemo vrhunac njegove karijere i njegovih igara. Od njegove ruki sezone, njegov PER nikad nije bio ispod 20, a svake sezone je bio na All Star vikendu.

Sve u svemu, od Blakea očekujemo sve najbolje u narednim sezonama. O njemu ne treba više razmišljati samo kao o eksplozivnom dunkeru (u prethodne dvije sezone je smanjio broj zakucavanja sa 2.2 na 1.3 po meču), poboljšao je svoju igu u skoro svakom segmentu. Clippersima ne ide najbolje ove sezone, ali tek je počelo.

griffin_knee_tweak

9. Jimmy Butler

Bullsi, nažalost, već odavno više nisu Roseova ekipa, a mjesto glavnog igrača je postepeno preuzeo Jimmy. Kod Tibodoa je imao utakmice gdje je igrao po 48 minuta (ne mislim na utakmice sa produžecima), a energija na oba kraja parketa je bila čudnovata.

Butler je sigurno jedan od najboljih defanzivaca lige, a sposoban je braniti i bekove i krila. Ukratko, Jimmy je revolucija, ako pričamo o two way igračima, s obzirom da je dodao i masu ofanzivnih opcija. Ima fantastičan footwork, a šut sa distance mu je sada jača strana. Koliko je napredovao ofanzivno, govori i utakmica od prije nekoliko dana kada je u drugom poluvremenu protiv Toronta ubacio 40 poena i time oborio rekord Bullsa (Jordanov) po broju ubačenih poena za jedno poluvrijeme.

5429fa5015c56.preview-620

Naravno, ima tu još dosta prostora za napredak u napadu, ali niko ne sumnja da Jimmy može još naprijed. Ako ništa drugo, frizura mu je super, iako neki fanovi misle da je ružan (pogledajte donji video na 0:39).

 

 

 

Advertisements

Us and them – Week 3

Analiza treće sedmice NBA karavana. Us and them!


Game of the week – Nets at Warriors

Sigurno da je bilo boljih utakmica u prethodnoj sedmici (poput gostovanja Jazzera u Miamiju i Clevelandu), ali u nedostatku puno vremena kompletne naše redakcije, jedna od utakmica koja je detaljnije pogledana je ona između Netsa i Warriorsa.
Iako su Netsi ove godine u top 5 najgorih ekipa, Warriorsi su, vidjelo se, pod pritiskom jurenja rekorda (start 15-0 Rocketsa iz 94. i Washington Capitalsa iz 48.) ušli malo nervozno u utakmicu. Jack je pogađao sve živo, Curry nije bio sa druge planete, pa je krajem prve četvrtine bilo i +12 za Netse. Cijelu utakmicu smo gledali rezultatsku klackalicu, i po prvi put ove sezone sam gledao kako se Warriorsi muče u završnici. Jack je pogodio za 97-94, što je Curryju i društvu ostavilo 10 sekundi za organizaciju poslednjeg napada. U trenucima dok sam gledao, bio sam ubijeđen da je poraz neizbježan, ali se onda desio Iggy iz finala i ubacio trojku za produžetak, u kojem Netsi više nisu imali šanse.
Odlika šampiona je i da pobjeđuju loše odigrane utakmice.

Heroes of the week

Boston Celticsi imaju toliku dubinu da što im je više igrača povrijeđeno imaju bolje rezultate. Posebno je impresivna bila utakmica Smarta protiv Westbrooka u neđelju pa je ovaj drugi već najavio osvetu u sljedećem meču. Sličan recept kao i Utah – dobra odbrana, timski napadi pa se i iz tima bez pravog nosioca igre izvlače dobri rezultati. Da Ainge ne sjedi za kormilom i smišlja što li će sve uraditi do ljeta jer mu je ovo zadnja godina kad lude kombinacije dolaze u obzir jer se rebuilding završava (još imaju i Brooklinov pik koji će gotovo sigurno biti top 5), reklo bi se da je ulazak među 8 siguran, ali ipak niko ne može isključiti mogućnost da u jednom trenu pošalje “pola” igrača u zamjenu za Cousinsa i konačno ulovi novo prvo lice franchise.

Nov 15, 2015; Oklahoma City, OK, USA; Oklahoma City Thunder guard Russell Westbrook (0) handles the ball while being guarded by Boston Celtics guard Marcus Smart (36) during the third quarter at Chesapeake Energy Arena. Mandatory Credit: Mark D. Smith-USA TODAY Sports

Losers of the week

Opet Rocketsi.
Prethodne sezone, dobili su 56 utakmica zato što su uspijevali da igraju top 10 odbranu u 41 utakmici koje je propustio Howard. Ove sezone, imaju skor od 4-6 zato što su uspjeli da igraju top 10 odbranu (ali odozdo) u 6 utakmica koje je Dwight odigrao.
Houston, we got a problem!

MVP

U glavnom gradu Kalifornije se ne dešava previše interesantnog, ali su zahvaljujući Boogiju, bili odlični u prethodnoj sedmici, i ostvarili 3-1. Cousins je imao prosjek od 32.5 poena i 11 skokova, a trojke (!) je pucao skoro 50%, dao je 9 od 19. Highlight sedmice je 40 poena protiv Netsa i dionica od 19 uzastopnih njegovih poena.

StR-11_15-DeMarcusCousins6-vs-Raptors.0.0

Must see moments

Vučević je povratak nakon povrede proslavio na pravi način ovim game winnerom.

Napisasmo gore da se ne dešava puno interesantnog u Sacramentu. Ovo je jedna od naj stvari u ovoj sezoni 🙂


Random thoughts

Oklahoma City Thunder -Durant je nategao zadnju ložu pa odmara,  Russ opet izigrava superheroja kao veči dio prošle sezone pa je vezao 2 triple-double učinka, Donovan još traži rotacije – ništa neuobičajeno.

Utah Jazz, ekipa koja je do sada najviše gostovala u cijeloj ligi, je vezala 3 poraza na turneji po Istoku i onda u dramatičnoj završnicio pobijedila Atlantu na krilima Favorsa i Hooda. Ipak, i pored nepovoljnog učinka, kad se malo dublje sagleda kontekst da su protiv vicešampiona bili bolji veći dio utakmice pa je LeBron morao da u posljednjoj četvrtini upali turbine i uspe 17 poena da ne bi izgubili kući, protiv Miamia bez Goberta igrali još jednu egal utakmicu, dok je noć kasnije umor uzeo danka i Orlando lako pobijedio. Ono što najviše raduje je svakako učinak pomenutog Favorsa koji je trenutno peti kradljivac lige sa 2,2 ukradene po meču, protiv MIA 7 blokada, a u napadu ima najbolji učinak u dosadašnjih 7 sezona (a tek su mu 24 godine pa ima još prostora za napredak). Takođe, i Hood potvrđuje da uz dobru odbranu, zbog toga što je vrlo visok za beka, može pokriti i krilnu poziciju, pogađa iz svih pozicija, kao i Burks koji sa klupe sjajno ualzi u utakmice i obično ostane u igri i tokom završnice. Najviše zabrinjava forma Haywarda koji sigurno može dosta bolje, uz standardni problem na pleju zbog očajnog napada Neta i odbrane Burkea, pa Burks ili Hayword imaju i dodatno opterećenje. Da zaključimo – osim u slučaju teške povrede nekog od nosilaca, vrhunska odbrana i promjenjivi napad će sigurno biti dovoljni za ulazak u najboljih 8 nakon dugo vremena.

20131018-favors-640

Cleveland Cavaliersi polako kompletiraju redove, jer se vratio i Smith (Irving i Shumpert i dalje na rehabilitaciji), ali se i dalje prečesto muče  sa većinom rivala pa se nekad na klasu jamesa izvuku (UTA, NYK) nekad i ne (MIL). Mozgov nikako da uđe i prošlogodišnji ritam, ali se zato Love polako navikava na sistem sa većom ulogom od proše sezone kad je gotovo isključivo kampovao na trojci i čekao povratne, a odsustva u bekovskoj liniji fenomenalno iskoristio Mo Williams koji je u zadnjih 8 imao 7 vrhunskih utakmica kao u danima kad je sa mladim Lebronom grabio ka finalima (najbolja pritiv UTA, 29 poena sa samo jednim promašajem). Za njih je i onako regularna sezona čisto zagrijavanje i uigravanje za playoff, tako da se ne treba uzbuđivati oko činjenice da su u prvih 10 utakmica samo dvije prelomili prije samog finiša.

Iako za New Orleans Pelicanse i dalje zbog brojnih odsustava ima opravdanja za loše igre, učinak 1-9 postaje previše problematičan. Rivali polako odmiču, forma nikako da stigne, a kad se još pogleda raspored u narednim utamicama koji nakon DEN donosi OKC, SAS (2 puta), PHO, LAC, UTA, MEM, HOU i CLE dolazi se do zaključka – ili će Davis da eksplodira i povuče ekipu do bar 4-5 pobjeda ili će već od Nove moći početi pripreme za sljedeću sezonu i generalni remont sastava jer će teško stizati razliku od 10 pobjeda koliko će im konkurenti pobjeći.

anthony-davis-fixed-his-biggest-weakness-and-its-a-terrifying-sign-for-the-rest-of-the-nba

Dallas Mavericksi – za razliku od prethodnih timova koji su od svih najavljivani kao siguran učesnik doigravanja, Carlisle opet u Hudinijevom stilu pravi čuda se ekipom u kojoj Zaza Pachulia niže double-doubleove kao od šale. Dirkovom trojkom od table je zadovoljena kosmička pravda i srušeni Clippersi, dobili su lokalne rivale iz Houstona tako da se vjerovatno ni gazda Kuban poslije pijanke nije nadao početku 6-4. Parsons je još na limitarinim minutima zbog oporavka, Matthews malo bolji od njega, Deron može bolje – za sad jako obećavajuće, posebno imajući u vidu problem Pellicansa i Grizliesa koji su po renomeu bili ispred.

Phoenix Sunsi su dobro ušli u sezonu, Chandler se za sad sjano uklapa u igru koju vuku Bledsoe i Knight igrajući naizmjenično sjajne i loše partije – dok su u ovakvoj formi ostaju legitimni kandidat za top 8 plasman.

Indiana Pacersi su shvatili da “nema leba” od Georgove igre na četvorci pa su ga vratili na standardnu poziciju na kojoj opet dominira. Vezali su 3 pobjede, imaju 6-4 učinak, pa rupe u rotaciji na centarskim pozicijama (pojačane povredom novajlije Turnera koji će odsustvovati bar mjesec dana) otvaraju temu potencijalnih trejdova o kojoj ćemo više za koji dan.

CIco8oyUsAEbwxI

Detroit Pistonsi su vezali 4 uzastopna poraza na gostovanjima, jer protivnici polako shvataju da će Drummond svakako ubaciti svoju kvotu poena, Jackson skoro uvijek odradi svoj dio posla, ali da ostali nisu baš toliko dobri šuteri da cijele godine mogu držati ritam s početka. Ovo se posebno odnosi na Morrisa koji je u zadnje 2 utakmice uzeo mnogo “divljih” šuteva, Pope nije bio mnogo bolji, Ilyasova svakih par utakmica odigra po jednu dobru, a rookie Johnson nikako da ponovi igre sa ljetnje lige duže od bljeskova od po par minuta. Da vidimo da li će ih povratak kući osvježiti i vratiti u ritam s početka.

Millwaukee Bucksi i dalje nastavljaju sa ritmom toplo-hladno. Raduje povratak Parkera i sve veća sloboda u igri, Carter-Williams je takođe zdrav poslije 10odnevne pauze, tako da bi konačno mogli poalko i da stabilizuju formu.

Minesotta Timberwolvesi – grijeh da nemaju ozbiljnijeg trenera jer kad i u ovakvom haosu imaju dobre rezultate, što bi tek  bilo da se neko potrodi da ih malo i posloži kako treba, a ne samo da se dobija na čisti talenat Townsa, Wigginsa i ekipe.

Miami Heat – Ako Whiteside ovako nastavi (14,6 poena, 11,7 skokova i 4 blokade) moraće se dobro na ljeto odriješiti kesa da ostane. Bosh standardno dobar, Wade malo pada nakon dobrog početka, Deng više nije igrač na koga se može previše osloniti, dok se Dragić i dalje traži. Raduje igra mladih – Tyler Johnson imao par sjajnih rola (Marselinho,  jogurt si zaboravio), a Winslow se odlično uklapa u igru.

Philadelphia 76ersi – zbog par odsustava gori su nego što se moglo i pomisliti da može biti loša bilo koja NBA ekipa.

Bonus impression

San Antonio Spursi – sumnjamo da je iko mogao pretpostaviti da će Timmy, osim što obara razne rekorde, igrati ovoliko na startu, pogotovo što im je raspored baš naklonjen, jer u prvih 30 dana imaju samo Thundere od jačih ekipa. Uglavnom, Pop ih sve navikava na nove uloge – LaMarcusa da igra u uređenom sistemu u kojem duge dvojke idu nakon izgrađenih akcija, a ne kad mu dođe da opali, Kawhi da nosi ekipu u oba smjera, Tony da u smanjenoj ulozi podiže efikasnost (zadnje 3 utakmice šut 60,62 i 50%). Usput, poneki se baš i ne snalaze pa Green još nije odigrao normalnu utakmicu, West samo turistima iz Phile dao dvocifren broj poena, a Bobi uđe čisto na kratko da se obraduje publiku širom SAD dok se još navikava na život u novom svijetu.

20. Dallas Mavericks

piše: Edin Memić


Skor u prethodnoj sezoni: 50-32
Učinak u PO: prva runda

PG SG SF PF C
Deron Williams (BKN) Wesley Matthews (POR) Chandler Parsons Dirk Nowitzki Zaza Pachulia (MIL)
JJ Barea Devin Harris Justin Anderson (R) Charlie Villanueva Samuel Dalembert (FA)
Raymond Felton John Jenkins (ATL) Jamil Wilson (R) Jeremy Evans (UTA) JaVale McGee (FA)
Maurice Ndour (R) Dwight Powell Salah Mejri (R)

ifk08eam05rwxr3yhol3whdcm

Prethodna sezona

Prošla sezona svakako neće ostati u najboljem sjećanju Marku Cubanu i Mavericksima, iako su na kraju zauzeli 7. mjesto na zapadu i ispali u plejofu od njihovih vječitih rivala – Houston Rocketsa. Nakon što su uspjeli da privuku Parsonsa max ponudom iz Rocketsa, krenulo je i to rivalstvo. Jedna od glavnih priča prošle sezone bio je trejd Rajona Ronda u Dallas za Jae Crowdera, Brandana Wrighta, Jameera Nelsona i više pikova prve runde. Iako je najavljivan kao blockbuster trejd, koji je trebalo da ponudi dimenziju više u oba smjera Monti, Dirku i Parsonsu, iako je petorka Rondo-Monta-Parsons-Dirk-Chandler najavljivana kao jedna od najmoćnijih u ligi – Rondo, kao i čitav trejd i hype vezan za njega, je ispao jedan veliki flop, gdje su odnosi izmedju njega i organizacije do kraja sezone toliko zahladnjeli, da ga nije bilo ni u protokolu za neke utakmice u plejofu. Na sve se nadovezala i teža povreda Parsonsa, što je dodatno smanjilo šanse Mavsa da naprave nešto više.

Highlight prošle sezone je i sami intro za tu godinu, gdje su se u muzičkim vodama okušali Parsons, Dirk i Monta.

Šta očekivati ove godine?

U nedostatku boljeg izraza, ovo ljeto je bilo dosta – turbulentno za Mavse. To je prvenstveno vezano za sagu oko Deandre Jordana. Jordan se, naime, dogovorio sa Mavsima i najavljen je kao buduća zvijezda i nosilac ekipe. U svemu ovome je veliku ulogu odigrao i Chandler Parsons, koji je na neki način kompenzovao svoje odsustvo usled povrede svojim aktivnim učešćem u privlačenju igrača za svoju ekipu. Jordan se, na kraju, u zadnjem trenutku predomislio, zahvaljujući Docu Riversu i glavnim igračima Clippersa, koji su čak prekinuli svoje odmore u cilju da ga nagovore da promjeni odluku (što je na kraju i učinio). Cijela saga je jedna od najzanimljivijih prica ovog ljeta, propraćena velikom medijskom pažnjom kako od novinara tako i od drugih igrača. Situacija je eskalirala do trenutka kada su se pojedini igrači Dallasa i Clippersa sporazumjevali twitter emoticonsima.

hi-res-7ea0b6f81a0282d2279fd2419bfdb309_crop_north

Mavsi su, na osnovu Jordanovog obećanja, doveli još jedno veliko ime u vidu Wesa Matthewsa iz Portlanda kojem je, nakon što se Jordan predomislio, takodje, ponudjeno da ukoliko želi promjeni odluku, ali je Matthews održao riječ i odlučio da ostane u Mavsima za šta je nagradjen naknadno većim ugovorom. Za razliku od njega, Richard Jefferson je promijenio odluku i otišao u Cavse. Dallas je napustio Tyson Chandler i nakon što su propustili da dovedu Jordana, ostala je rupa na centarskoj poziciji i okrenuli su se alternativi u vidu Zaze Pachulie, nakon dobre sezone u Milvokiju. Za dubinu na centru su dovedeni Sam Dalembert, koji je prethodnih sezona nosio dres Dallasa, i zvijezda Shaqtin’a fool-a Javale McGee, kao i evropski Javale koji je dosad imao prilike da brani boje Real Madrida – Salah Mejri (ujedno i prvi igrač iz Tunisa u NBA). Ekipi se takodje priključio bivši bek Hawksa John Jenkins. Dallas nikad nije bila ekipa koja je obraćala mnogo pažnje na draft i razvoj mladjih igraca, ali izgleda da su ove sezone napokon pogodili na draftu sa swingmanom Justinom Andersonom, koji se dobro pokazao u ljetnjoj ligi i imaće dosta minuta na početku sezone usled povrede Matthewsa. Riječ je o interesantnom igraču koji moze odigrati ulogu 3&D igraca i koji ima solidan prostor za napredak ako mu se da vrijeme.

hi-res-456869747-samuel-dalembert-of-the-dallas-mavericks-in-a-game_crop_north

Nakon odlaska Monte (Pacers) i Ronda (Kings) krenula je potraga za novim plejom, i na kraju je na to mjesto doveden bivši all-star i jedan od najvecih razočaranja lige od kako je trejdovan iz Jute -Deron Williams. Zanimljivo je da je Williams prije trejda u Bruklin imao izbor izmedju povratka u rodni grad (Dallas) ili odlaska na vece tržište (NY-Brooklyn). Deron će pokušati da se vrati na stare staze uspjeha, sa jednim od najboljih trenera lige – Rickom Carlislem, koji će pokušati da ga vrati u relevantnost i dane kada poredjenja izmedju njega i Chrisa Paula nijesu bila toliko smiješna kao što je to slučaj danas.

Dallas će se sledeće sezone vjerovatno boriti za ulazak u plejof ali na Zapadu će to zavisiti od dosta faktora. Ja ih, lično, ne vidim u tom društvu naredne sezone. Ekipa će pokušati da bude relevantna dok god je Dirk tu, ali ni Dirk više nije ono što je bio, što se moglo vidjeti i na prošlom Eurobasketu gdje je, za razliku od prethodnog puta kada je učestvovao, djelovao prilično obično. Dallas svakako ima kvalitetnog trenera i ekscentričnog vlasnika, tako da su svake prognoze u vezi sa njima nezahvalne.

PORTLAND, OR - APRIL 7: Dirk Nowitzki #41 of the Dallas Mavericks celebrates while playing against the Portland Trail Blazers on April 7, 2013 at the Rose Garden Arena in Portland, Oregon. NOTE TO USER: User expressly acknowledges and agrees that, by downloading and or using this photograph, user is consenting to the terms and conditions of the Getty Images License Agreement. Mandatory Copyright Notice: Copyright 2013 NBAE (Photo by Sam Forencich/NBAE via Getty Images)

Zaključak

Nakon svega kroz šta su prošli tokom ovog ljeta, Dallas na kraju ima dosta da žali jer su praktično u roku od 5 dana prešli put od ekipe koja će se boriti za titulu do lottery ekipe. Medjutim, uprkos tome, prva petorka Dallasa ima potencijal da bude solidna dok je veliki problem i dalje dubina tog rostera, jer mimo startera kvalitet ostalih igrača je prilično skroman. Deron Williams na kraju ostaje i najzanimljiviji igrac za praćenje tokom sezone, i to da li će uspjeti da vrati svoju karijeru na pravi put, dok se sa Dirkom, Parsonsom pa i Matthewsom zna tačno što se dobija. Pored dubine, najveći problem ekipe je ta nemogućnost da se izgura sezona bez povreda, a sa ostarelim Dirkom će se situacija teško popraviti. Najvjerovatnije je da Dirk neće dobiti šansu za drugi prsten do kraja karijere i to je na kraju najtužnija stvar.

Generated by IJG JPEG Library

Komentari kolega

Draško: Prošle godine su imali dobro prvu petorku, ali su u želji da budu još bolji dali korisne igrače (Wright, Crowder) za Ronda koji je bio potpuno beskorisan i lagano su počišćeni na startu PO. Ove godine im je opet prva petorka William, Matthews, Parsons, Nowitzki, Pachulia glavni adut, ali je i u njoj previše upitnika – Deron i kad je zdrav je sjenka nekad prvog pleja lige, “ironman” Wess je još na oporavku od teške povrede, Parsons i dalje nije na nivou iz HOU, Zaza nije baš sinonim za konstantnost, tako da će Dirk poslije dugo vremena završiti sezonu u aprilu i imati vremena da razmišlja da li je bilo dosta. Carlisle je već godinama poznat da izvlači maksimum iz ekipa koje ima na raspolaganju, ali veliko pitanje da li je ovaj put i taj maksimum dovoljan za PO borbu.

Frga: Ako izuzmemo nenadjebive Spurse, Mavsi su već duže vrijeme najorganizovanija franšiza u ligi, a Carlisle jedan od najboljih trenera koji bi, kad god bi se protivnik defanzivno prilagodio, uvjek izmislo neku novu ofanzivnu šemu. Nažalost povreda Parsonsa i luda glava Ronda su spriječili Carlislea da učini nešto više u playoffu. Ove sezone, nakon nesretne sapunice sa Jordanom, ekipa se čini nikad tanja pošto su svi igrači diskutabilnog zdravlja i forme. Centarska rotacija je potpuno blesava sa gruzijskim gangsterom Zazom, Shaqtin’ a Fool ikonom JaValem i luckastim Dalembertom. D-Will na staklenim nogama i Matthews, koji se vraća posle teške povrede, su glavne uzdanice na spoljnim pozicijama. Parsons bi trebao da se vrati u formu iz Houstona ali Dirkova forma sa Eurobasketa ukazuje da se karijera najboljeg evropskog igrača svih vremena primiče kraju. Na ovakvom Zapadu playoff se čini daleko ali vjerujem da će Carlisle izvući par kečeva iz rukava i podariti Dirku još playoff emocija.

Dujo: Ne bih imao što više dodati na ovako kompletnu i detaljnu analizu od strane kolega 🙂 Mavsi su, jednostavno – nikad tanji. Ima ovdje dosta veterana koji su nekad bili čudo u ovoj ligi, ali smo vidjeli u kakvoj je Dirk formi na Eurobasketu (on ionako prethodnih par sezona igra na čistu klasu, fizikalije su mimo visine odavno u deficitu, ponekad se ne može ni sagnuti poput starog čovjeka), Deron je previše sklon povredama, a više nije ni sjenka onog starog igrača (njega je, čini mi se, malo i glava uništila i spriječila ga da bude mnogo bolji igrač). Siguran sam da neće biti u plejofu, a uopše mi nije jasno šta se ovdje može očekivati u budućnosti. Kad je Kuban u pitanju, ništa nije nemoguće.

 

Fighting for positions (Round 4&5)

piše: Branko Dujović


Poznati su parovi osmine finala. U narednom postu će ići analiza svakog od tih duela uz predviđanje bracketa i nagradne igre 🙂 dok ćemo se u ovom postu baviti analizom i sumiranjem grupne faze Eurobasketa.

Grupa B

Kao što je i predviđano na startu, Island je bio potpuno nebitan za razvoj situacije u ovoj grupi, a za prva tri mjesta (četvrto donosi osminu finala, ali i duel sa Francuzima, što vjerovatno znači oproštaj od prvenstva) su se borili 5 timova.

Njemačka je od starta bila “najbolji” kandidat za to peto mjesto, što se na kraju i desilo. Tri njihove utakmice su riješene u poslednjim trenucima, a u svakoj od tih utakmica Njemci su izvukli deblji kraj. Schroder (njemački Rondo) je bio odličan, ako zanemarimo povremena divljanja (još je mlad, i u Hawksima je to kontrolisano, jer je backup plej Teagueu), i nameće se kao budući lider ove generacije. Ovo je bio i oproštaj od reprezentacije za Nowitzkog, a pisac ovih redova mu ovim putem iskazuje veliko poštovanje, za sve poteze kojim nas je oduševljavao ovih godina u ekipi sa raznim okuladžama, pascal rolerima i sl. 🙂 Danke Dirk!

COjybTRWwAAuU80 (2)
Danke!

Turska je prošla dalje, ali imaju ubjedljivo najteži zadatak u osmini finala od svih ekipa iz grupe B. Od starta potenciram njihovu nestabilnost u igri, i mislim da će se duel sa domaćinom biti oproštaj za njih.

Italija je danas, nakon herojske pobjede protiv Španaca i pobjede posle produžetaka nad Njemcima, izašla na megdan Srbiji potpuno rasterećena. Odlučili su odmah na startu da žele izgubiti utakmicu i nakon lake osmine finala ići na D1 u četvrtfinalu (Litvanija) i u polufinalu na Srbiju, umjesto da idu na C2 (Hrvatska) i u polufinalu na Španiju. Belinelli je odmarao, Galinari je dozirao minutažu, pa smo gledali malo više divljanja od strane Bargnanija i nekoliko puta sam se pitao kako je čovjek 2006. bio prvi pik na draftu, prije Lamarcusa i Roya (na ovom draftu su kao kasniji pikovi odabrani i Rondo, Lowry i Millsap).

bargnani7s-5-web
Zajeb’o sam Miličića

Španija se do osmine finala provukla kroz iglene uši. Na kraju su drugi, ali ih je jedan napad dijelio od petog mjesta i eliminacije u grupi. Ne znam šta da mislim, iako su oni bili moj prvi favorit na ovom prvenstvu, ova igra najčešće ne liči ni na šta – besomučno forsiranje Gasola u postu, od spoljne linije (mimo par bljeskova Ribasa) dobijamo vrlo malo, a Mirotić ima previše loš procenat šuta iz igre. Iako je tek sad ono pravo i očekujemo kakvo-takvo dizanje forme, moram priznati da sam malo posumnjao u njih.

Pobjednik grupe je Srbija, ekipa koja je definitivno najviše pokazala u dosadašnjem dijelu. Najmanje mislim na ovo 5-0. Iz utakmice u utakmicu pokazuju svoj najveći kvalitet – timski duh. Mislim da je Đorđević rekao da odbrana dobija prvenstva, a Srbija je timski (mimo centarske linije koja zna da pliva prilikom odbrane pik n rolla) igra zaista sjajno. Evo i kratke statističke analize na taj račun. Postoji jedan interesantan statistički podatak – opponent field goal percentage. Ovaj podatak vam govori koji procenat šuta iz igre dopuštate protivniku. Ako gledamo ukupan procenat (i za dva i za tri poena), Srbija je ubjedljivo prva, gdje dopušta protivniku mizernih 37.9%. Uporedbe radi, Francuska i Hrvatska su na oko 42%, Grčka i Litvanija na oko 43%, a Španija i Italija na oko 44%. Ako analiziramo samo šut za tri poena, Srbija protivniku dopušta 23.8%,  Litvanija je na 28.3%, Francuska 29.2%, Hrvatska 34%, Španija 36.4%. Impresivno.
Ako na sve ovo dodamo fantastične partije Teodosića (manje mislim na šut, a više na asistencije i uništavanje protivničkih odbrana), onda sve ovo djeluje još impresivnije. Raduljicu ne bih dizao u nebo posle dvije utakmice koje su praktično riješene u nekoliko uvodnih minuta, još je mnogo stvari tu za brigu i upitnika kada pričamo o centarskoj liniji.

Milos_Teodosic_Eurobasket_2011
Jebi ga, nisam ‘teo.

Grupa A

Francuska je prva, sve ostalo je nebitno. Bosna i Rusija su došle u vrlo oslabljenom sastavu te je bilo i očekivano dno tabele, dok su se Izrael, Poljska i Finska borili za pozicije od drugog do četvrtog mjesta, što će na kraju biti potpuno nebitno.

Francuzi još nisu odigrali jaku utakmicu, a najboljeg protivnika, posle 5 odigranih utakmica (!?), srijeću u osmini finala. Dizaće formu, imaju dugačku klupu i dovoljno asova za borbu za sami vrh.

Grupa C

Grci su očekivano bili prvi. Ne igraju previše lepršavo, ali igraju čvrsto i na pobjedu. Imaju previše veterana koji mogu odlučiti utakmicu u par minuta, prije svega mislim na Spanoulisa. Ono što im nikako ne ide na ruku je drugo mjesto Španije u grupi B, što znači da ćemo već u četvrtfinalu gledati paklen meč između te dvije ekipe.

Hrvati su bili drugi, a u direktnom duelu za tu poziciju su savladali Slovence. Ne znam šta da mislim za njih, toliko mnogo upitnika u njihovoj igri, što se pokazalo i u meču protiv Gruzije. Na momente djeluju organizovano, a onda ponekad gledate raspuštenu bandu. Hezonja je prilično loš, Šarić igra standardno, ali nikako da digne to na nivo iznad, dok je Bogdanović prilično stidljiv. Ignorisanje Tomića u napadu nema potrebe više komentarisati. Kratki su i na pleju, što se i potencira od starta, Draper je van forme, Roko i Rok nisu ovaj nivo. Pored svega, očekuje ih paklen raspored – vrlo težak meč protiv nezgodnih Čeha, pa onda četvrtfinale sa Srbijom.

Slovenci nezgodni, iako su došli u najgorem sastavu ako posmatramo nekoliko prethodnih prvenstava, dobro koriste to što imaju. Očekuje ih meč sa Letoncima i to je, po mom mišljenju, najneizvjesniji meč ove runde.

Ko ne gotivi Zazu, Gruzijce i one njihove orlovske noseve, taj ne voli košarku! 🙂
Malo su razočarali u prva tri kola nekim glupim porazima (pogotovo onim od Holandije), a onda su popravili utisak sa dvije pobjede. Namučiće Litvance, to je sigurno.

Ćao mačke, ljubi vas Zaza
Ćao mačke, ljubi vas Zaza

Makedonija je bez Mekejlebovskog i Antića vrlo loša ekipa, pa je ovo ispadanje realnost. Holandija može biti zadovoljna tom jednom pobjedom i sa par žilavih nastupa.

Grupa D

Litvanci na kraju prvi, ali djeluju prilično neubjedljivo. Od svih pobjednika grupa, oni su najmanje pokazali, ne zbog toga su jedini prvaci grupe sa porazom, već što djeluju nepovezano. Jonas daje svoj maksimum, ali bekovska linija nije na nivou. Izvukli su tešku pobjedu protiv Čeha i pokazali da znaju kako se igra kada treba. Nikad ih ne treba otpisivati, iako im slijedi dosta težak raspored – prvo Zaza i ekipa, a onda Italija.

Još u najavi prvenstva sam rekao da potencijalne nagazne mine vidim među Poljacima, Gruzijcima i Letoncima, a najviše šanse da uđu među osam imaju upravo Letonci. Beržins i Bertans (koji je dosta dobro odigrao ljetnju ligu u NBA) igraju standardno, cijela ekipa igra modernu i brzu košarku, i dajem im prednost nad Slovencima. Dalje od četvrfinala neće svakako, gdje ih čekaju Francuzi.

Česi i Belgijanci su vrlo simpatične ekipe i mogu biti zadovoljni prvenstvom. Namučiće svoje protivnike u osmini finala, ali ipak mislim da će to biti i kraj za njih.

Estonija i Ukrajina su na dnu grupe sa po jednom pobjedom, a to je trenutno i njihova realnost.

Powered by WordPress.com.

Up ↑